Godina kršenja Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) podsjeća da je tačno prije godinu dana, 28. decembra 2015. Ustavni sud Crne Gore usvojio Poslovnik kojim je propisao rješenja koja su suprotna Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu, a da do danas nije odlučio po inicijativama za ocjenu ustavnosti tih rješenja koja je IVP podnio tom sudu.

IVP podsjeća da je Ustavni sud propisao dva rješenja koja su suprotna Ustavu Crne Gore: promijenio je svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i „dopisao“ još jedan osnov za izuzeće sudija, zbog čega je IVP u junu i julu ove godine podnio inicijative za ocjenu ustavnosti, po kojima Ustavni sud do danas nije donio rješenja o pokretanju postupka.

I

U prvom slučaju, Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko - proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

II

U drugom slučaju, Zakon o Ustavnom sudu propisuje tri osnova za izuzeće sudija, a Ustavni sud je donio Poslovnik kojim je propisao i četvrti osnov.

Poslovnikom Ustavnog suda je, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu, propisano da će se sudija izuzeti iz odlučivanja i glasanja ako je “učestvovao u donošenju opšteg akta”, što bi u praksi značilo da se sve sudije moraju izuzeti iz ocjene ustavnosti Poslovnika jer su učestvovale u njegovom donošenju, čime su sudije onemogućile sebe da odlučuju o ustavnosti sopstvenog Poslovnika.

Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.

Institut za vladavinu prava poziva Ustavni sud da bez odlaganja donese rješenja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i proglasi neustavnim rješenja iz Poslovnika Ustavnog suda koja je sam usvojio.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ukinuta nezavisnost sudija i protivustavno uvedena sudska praksa kao izvor prava

Institut za vladavinu prava (IVP) obavještava javnost da je Ministarstvo pravde donijelo Sudski poslovnik kojim je propisano da već donešenu presudu sudskog vijeća ostale sudije mogu da spriječe od objavljivanja i vraćaju čak tri puta ponovo na odlučivanje nadležnom vijeću, ako je suprotna dotadašnjoj praksi, što je suprotno Ustavu, Evropskoj konvenciji i zakonima Crne Gore.

IVP upozorava da je prekršeno pravo građana i građanki Crne Gore na suđenje pred nezavisnim sudom jer o njihovim pravima i obavezama mogu da odlučuju i sudije koje nisu zadužene njihovim predmetom, čime se krše njihova ustavna i konvencijska prava.

IVP je podnio Ustavnom sudu Crne Gore Inicijativu za ocjenu ustavnosti Sudskog poslovnika, kojim je uvedena sudska praksa kao izvor prava, iako je Ustav jasan- sud sudi samo na osnovu Ustava, zakona i međunarodnih ugovora.

Time što se sudskom vijeću koje je već donijelo odluku nalaže da ponovo odlučuje, jer odluka nije u skladu sa dotadašnjom praksom, pokušaj je uvođenja jednoobraznosti u razmišljanju što se kosi sa principom slobodnog sudijskog uvjerenja.

IVP je dostavio Ustavnom sudu analizu u kojoj je predstavio stavove univerzitetskih profesora, mišljenje Zaštitnika građana,  stavove Venecijanske komisije, Evropskog suda i vrhovnih i ustavnih sudova regiona, preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope i mišljenje Društva sudije Srbije koji govore u prilog tome da niko mimo žalbenog postupka ne može da mijenja jednom donijetu presudu.

  

IVP napominje da je i prethodni Sudski poslovnik sadržao identično rješenje, te da je ponovnim usvajanjem spornih odredbi Ministarstvo pravde nastavilo da podriva ustavni sistem i zajemčena prava građana i građanki Crne Gore.

Nakon što sudsko vijeće donese odluku, ukoliko nije u skladu sa dotadašnjom praksom, na ponovno odlučivanje mogu da je vrate: Odjeljenje sudske prakse, Odjeljenje iz materije kome predmet pripada i Sjednica sudija.

Sudija koji bi ponovo vijećao o već donijetoj odluci, a na osnovu naloga kolega sudija, izlaže se odgovornosti, jer sudi suprotno Ustavu i zakonu.

Ne samo što Sudski poslovnik sadrži neustavne i nezakonite odredbe, već iste odredbe sadrže i pravilnici Vrhovnog i Upravnog suda.

IVP podsjeća da Etički kodeks sudija propisuje da je sudija dužan da bude nezavisan od kolega sudija u pogledu odluka koje je u obavezi da donese. Dodatno, prema Etičkom kodeksu sudija nije dužan da bilo kome objašnjava svoja pravna shvatanja i utvrđeno činjenično stanje, izuzev u obrazloženju odluke ili kad to zakon posebno nalaže.

IVP napominje da građani imaju pravo da traže poništenje presude na koju su uticale sudije koje ne čine nadležno sudsko vijeće.

IVP podsjeća da je ujednačena sudska praksa proces do koga se dolazi kvalitetnim sudovanjem. Ona se prihvata a ne nameće se.

Institut za vladavinu prava (IVP) poziva Ustavni sud Crne Gore da pokrene postupak i proglasi neustavnim sporne odredbe Sudskog poslovnika.

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Prevelik namet 60 eura za ličnu kartu

Institut za vladavinu prava (IVP) ocjenjuje da je novo zakonsko rješenje po kome građani kojima je odobren stalni boravak u Crnoj Gori treba da plate 60 eura za izdavanje nove lične karte prevelik namet i suprotan Ustavu koji definiše Crnu Goru kao državu socijalne pravde.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama, koji se primjenjuje od 19. avgusta 2016. povećane su takse, jer je do tada lična karta za strance sa stalnim boravkom koštala 10, a sada košta 60 eura.

Postoji veliki broj građana koji u Crnu Goru žive godinama, pa čak i decenijama, ali još uvijek nemaju crnogorsko državljanstvo, s tim da ovdje imaju poslove, porodice i cjelokupan život vezali su za Crnu Goru. Neprihvatljivo je da se takvim licima traži da za izdavanje identifikacionog dokumenta izvoje 60 eura.

Primjera radi, četvoročlana porodica koja nema crnogorsko državljanstvo, a ovdje živi godinama, treba da plati 260 eura za izdavanje novih ličnih karata (240 eura za lične karte plus 20 eura za podnošenje zahtjeva), što je više od polovine prosječne zarade u Crnoj Gori.

Dok je za zamjenu lične karte potrebno 60 eura, istom izmjenom zakona za odobrenje za nabavku oružja treba platiti duplo manje, odnosno 30 eura, dok za rukovanje vatrenim oružjem treba platiti tek 10 eura.

Neshvatljivo je da je zakonodavac imao više razumijevanja za osobe koje nabavljaju ili rukuju vatrenim oružjem, nego za građane koji ne mogu da funkcionišu u Crnoj Gori bez lične karte kao identifikacionog dokumenta.

Institut za vladavinu prava (IVP) se nada da će novi saziv Parlamenta pokrenuti izmjene Zakona o administrativnim taksama i smanjiti visinu takse za izdavanje novih ličnih karata za strance sa stalnim boravkom u Crnoj Gori.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Vlada smatra da sudije mogu da rade i u izvršnoj vlasti

Vlada Crne Gore je, na poslednjoj sjednici održanoj 22. septembra 2016. usvojila mišljenje, koje je uputila Ustavnom sudu, da inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o sudskom savjetu i sudijama koju je podnio Institut za vladavinu prava, nije osnovana.

Podsjećamo, Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o sudskom savjetu i sudijama jer propisuje da Sudski savjet može da uputi sudiju na rad u ministarstvo, Sekretarijat Sudskog savjeta ili drugo pravno lice na vrijeme do tri godine, a da mu za to vrijeme funkcija miruje, što je suprotno Ustavu Crne Gore.

Institut je u inicijativi naveo da Ustav Crne Gore ne poznaje mirovanje sudijske funkcije i zabranjuje sudiji da profesionalno obavlja drugu djelatnost, a da suprotno tome Zakon o sudskom savjetu i sudijama to propisuje kao mogućnost, koja se i koristi u praksi.

Vlada Crne Gore u mišljenju navodi da su Ustavom propisane garancije nezavisnosti sudija u vidu stalnosti sudijske funkcije, propisanih razloga za prestanak sudijske funkcije, izbora i razrješenja sudija od strane Sudskog savjeta kao nezavisnog organa, a na nivou zakona ove garancije su razrađene uz punu harmonizaciju sa međunarodnim standardima.

Institut podsjeća da je Sudski savjet uputio sudiju na rad u Ministarstvo pravde, a da mu za to vrijeme sudijska funkcija miruje, što Ustav ne dozvoljava.

Institut napominje da prema Zakonu o sudskom savjetu i sudijama sudija čini najteži disciplinski prekršaj i mora se razriješiti funkcije ako profesionalno obavlja drugu djelatnost, što svakako jeste rad u ministarstvu ili nekom drugom pravnom licu.

IVP podsjeća da je Zakonom o sudskom savjetu i sudijama propisano da sudija može da  obavlja naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, kao i aktivnosti zaštićene autorskim pravom i da se to neće smatrati profesionalnim obavljanjem druge djelatnosti, što znači da rad u ministarstvu ili pravnom licu to svakako jeste.

Prema mišljenju Vlade Crne Gore, institut upućivanja sudija, uz njihov pristanak, na određeno vrijeme u organe koji su povezani i značajni za uspostavljanje i zaštitu nezavisnosti sudija uveden je u naš pravni sistem polazeći od međunarodnih standarda u oblasti nezavisnosti pravosuđa, kao i dobrih praksi država članica Evrospke unije i Savjeta Evrope, a naročito Evropske povelje o sudijama i Preporuke Komiteta ministara sudijama država članica: nezavisnost, efikasnost i odgovornost.

IVP smatra da sudija ne može vršiti poslove u organima koji donose ili izvršavaju zakone, jer se time miješaju poslovi zakonodavne i izvršne vlasti sa poslovima pravosuđa, što znači da su poslovi u izvršnoj vlasti nespojivi sa sudijskom funkcijom.

U dokumentu koji je usvojila Vlada Crne Gore navodi se da upućivanje sudije u Ministarstvo pravde, Sekretarijat Sudskog savjeta ili Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ne znači započinjanje profesionalnog obavljanja druge djelatnosti iz razloga što sudija ima stalnu funkciju, a njegovo upućivanje u navedene organe vezano je za poslove koji se odnose na unapređenje rada sudova, a naročito na uvođenje međunarodnih standarda u rad sudova, za šta je upravo presudno njegovo sudijsko znanje i iskustvo.

Institut podsjeća da je rad nosioca pravosudnih funkcija u Ministarstvu po svojoj prirodi nespojiv sa sudijskom funkcijom, jer je položaj sudija i njihovih obaveza u pravosuđu u potpunoj suprotnosti sa poslovima i obavezama zaposlenih u Ministarstvu.

IVP se nada da će Ustavni sud proglasiti neustavnom spornu odredbu Zakona o sudskom savjetu i sudijama jer mirovanje sudijske funkcije i profesionalno obavljanje druge djelatnosti nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore.

                                       

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Osuđivanost za nasilje treba da bude smetnja za rad u školi

Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je ministru prosvjete Predragu Boškoviću inicijativu za izmjenu Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kako bi osuđivanost za krivična djela sa elementima nasilja i druga teška krivična djela bili smetnja za zasnivanje radnog odnosa u školi, što sada nije slučaj.

IVP je predložio da nastavnik ne može da bude primljen u radni odnos, niti direktor da bude izabran na tu funkciju ako je osuđivan za krivično djelo za koje je izrečena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri mjeseca, kao i za krivična djela nasilje u porodici, oduzimanje maloljetnog lica, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica ili rodoskrvnjenje, za krivično djelo primanje mita ili davanje mita, za krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraćaja i protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, bez obzira na izrečenu krivičnu sankciju.

Uz to, Institut je predložio dodatnu zaštitu djece od nasilja i predložio da se Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju propiše da nastavnik ne može biti primljen u radni odnos, niti direktor da bude izabran na tu funkciju ako je osuđivan za druga krivična djela čije je bitno obilježje upotreba sile, prijetnje ili prinude, ako su izvršena prema maloljetnim licima, bez obzira na izrečenu sankciju i ako su izrečene mjere zaštite od nasilja u odnosu na dijete, u postupku zaštite od nasilja u porodici u skladu sa odredbama Porodičnog zakona.

Predlog IVP-a predviđa i da nastavnik ili direktor gubi licencu za rad ako je osuđen za neko od krivičnih djela koja predstavljaju smetnju za rad sa djecom.

IVP smatra da nastavnik mora da bude uzornog ponašanja ne samo u školi, već i van radnog mjesta, te da osoba koja je osuđivana za nasilje u porodici, oduzimanje maloljetnog lica, zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, itd. ne smije da ostvaruje kontakt sa djecom, odnosno da izvodi nastavu.

IVP upozorava da prema važećim propisima lice može da bude osuđivano prije zasnivanja radnog odnosa, i da sa takvim ponašanjem iz svoje prošlosti (za krivična djela protiv polne slobode, nasilje u porodici, zlostavljanje maloljetnog lica, pa čak i krivična djela protiv čovječnosti- trgovina ljudima, ratni zločin, genocid, itd.) bude primljeno u radni odnos i bude mu omogućen svakodnevni kontakt sa djecom.

IVP smatra da sprječavanje da sa djecom rade, a školama rukovode osobe koje imaju istoriju nasilnog ponašanja prema djeci, jedan je od značajnih koraka ka uspostavljanju modela nenasilne škole.

„Nultu toleranciju“ nasilja nad djecom nije moguće postići ukoliko postoji zakonska tolerancija prema izvršenom nasilju nad djetetom koje je utvrđeno pravnosnažnom sudskom odlukom u odgovarajućem postupku.

„Nenasilna“ škola podrazumijeva nenasilnog nastavnika/direktora i sistem obrazovanja i vaspitanja koji nije tolerantan na nasilje u bilo kom obliku. Suštinska prevencija nasilja nije moguća ukoliko učenici u školi trpe nasilje odraslih ili su svjedoci takvog nasilja; niti ukoliko od njih traži da kao autoritet prihvate osobu koja ima istoriju nasilnog ponašanja prema djetetu. Suštinska prevencija nasilja počinje kada se učenicima šalje poruka da se nasilno ponašanje ne toleriše, da se zbog njega snose posledice i da ono- kada su u pitanju odrasli – predstavlja neotklonjivu smetnju za rad i napredovanje u karijeri kada je riječ o poslovima na kojima se radi sa djecom.

IVP smatra da osuđivanost za krivična djela sa elementima nasilja  predstavlja osnov za nedostojnost lica da izvodi nastavu, odnosno obavlja obrazovno vaspitni rad, i da ona kao takva moraju biti taksativno navedena u zakonu koji reguliše prijem nastavnika u radni odnos u Crnoj Gori.

Institut za vladavinu prava se nada da će Ministarstvo prosvjete, u skladu sa svojim nadležnostima i postavljenim ciljevima, posebno onim koji se odnose na zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, pripremiti i Vladi Crne Gore dostaviti odgovarajuće izmjene ovog zakona. 

Analiza: Vaspitači opterećeni, smanjiti broj djece po vaspitnim grupama

Analiza Instituta za vladavinu prava (IVP) o stanju u vrtićima za prethodnih šesnaest godina pokazuje da raste prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u državnim i privatnim vrtićima, zbog čega je neophodna izgradnja novih vrtića[1].

-          Broj djece po vaspitnoj grupi u državnim i privatnim vrtićima

Prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u državnim vrtićima u prethodnih šest godina je trideset, dok je prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u istom periodu u privatnim vrtićima deset.

Najmanji broj djece po vaspitnoj grupi je bio školske 2010/2011 i to u državnim 28, a u privatnim 6, a od tada je u porastu, dok je najveći bio prethodne školske 2015/2016 i to prosječno 32 djece u državnim, a 15 djece po vaspitnoj grupi u privatnim vrtićima.

U protekle tri školske godine najveći prosječan broj djece po vaspitnoj grupi je u podgoričkim državnim vrtićima i to čak 41, dok je 2011/2012 najveći broj bio u danilovgradskom državnom vrtiću i to čak 48.

-          Broj djece po polu u vrtićima

Za prethodnih šesnaest godina uvijek je bilo više upisanih dječaka nego djevojčica, u prosjeku oko sedam stotina više dječaka nego djevojčica po školskoj godini.

U prethodne dvije školske godine došlo je do primjetno većeg odstupanja u broju upisanih dječaka nego djevojčica u crnogorskim vrtićima.

Školske 2000/2001 bilo je 570 više upisanih dječaka nego djevojčica, dok je prethodne 2015/2016  bilo čak 1270 više upisanih dječaka nego djevojčica, što je i najveća razlika za prethodnih šesnaest godina. Najmanja razlika je bila školske 2005/2006 sa 298 više upisanih dječaka nego djevojčica.

-          Broj vaspitnih jedinica i djece u proteklih 16 godina

U proteklih šesnaest godina zabilježen je rast broja upisane djece u predškolskim vaspitnim jedinicama od 43,2%. Tako je školske 2000/2001 bilo 69 vaspitnih jedinica sa ukupno 11 846 djece, a prethodne 2015/2016 bilo je 122 vaspitne jedinice sa ukupno 16 972 djece. Najviše upisane djece u vrtićima je bilo školske 2014/2015 i to 17 091.

-          Opterećenost vaspitača

U Plavu i Gusinju je prethodne školske godine bila izuzetna opterećenost vaspitača u državnim vrtićima, pa su tako na jednog vaspitača u prosjeku išla 42 djeteta. U istom periodu u privatnim vrtićima u Kotoru u prosjeku su na jednog vaspitača išla 44 djeteta, što je i najveća zabilježena opterećenost.  I godinu ranije, školske 2014/15 su Plav i Gusinje, zajedno sa Podgoricom, ponijeli neslavnu titulu najveće opterećenosti vaspitača sa prosječno 21 djetetom po vaspitaču u državnim vrtićima. U istom periodu najveća opterećenost vaspitača u privatnim vrtićima je bila u Budvi sa prosječno 16 djece na jednog vaspitača.  Dvije godine ranije, 2013/14 i 2012/13 najveću opterećenost po vaspitaču su imali tivatski i podgorički državni vrtići, sa prosječno 22, odnosno 21 djetetom po vaspitaču.

-          Nalaz Ombudsmana

IVP podsjeća da je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, nakon pritužbi roditelja, u novembru 2015. utvrdio na licu mjesta nezadovoljavajuće uslove u JPU “Đina Vrbica” u Podgorici. Kontrolom je utvrđeno da ustanova nema adekvatne prostorne kapacitete, da nisu ispoštovani sanitarni standardi, da je opremljenost učionica na niskom nivou, da je nedovoljan broj vaspitača u odnosu na broj djece, da je upisan broj djece preko zakonski propisanog okvira, da veličina prostorija ne odgovara broju djece koja boravi u njima (75 djece na oko 35 metara kvadratnih u mlađoj vaspitnoj grupi). Nakon što je dao preporuke i ostavio rok od tri mjeseca za njihovo ispunjenje, Zaštitnik je u ponovnim posjetama konstatovao da je u JPU “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” stanje nepromijenjeno.

IVP cijeni napore koje Ministarstvo prosvjete ulaže radi najavljene gradnje novih objekata u Pljevljima, Baru, Ulcinju i Podgorici. Takođe ohrabruje najavljena gradnja tri vrtića u Podgorici u naseljima Stari Aerodrom, Blok VI i Tuzi.

Institut za vladavinu prava (IVP) smatra da se moraju uložiti dodatni napori kako bi u novoj školskoj godini bilo omogućeno pravo svoj djeci ne samo na boravak u predškolskim ustanovama, već i uslovi za vaspitno obrazovni rad sa njima, što iziskuje zadovoljavajuće kapacitete i adekvatan broj vaspitača.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

---

[1] Podaci dobijeni od Zavoda za statistiku Crne Gore, Odsjek statistike, demografije, obrazovanja, kulture i pravosuđa   

Dio sudija glasao protiv usvajanja neustavnog Poslovnika Ustavnog suda

Institut za vladavinu prava (IVP) ukazuje da je protiv usvajanja Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore glasalo troje od ukupno sedam sudija tog suda, a kojim su usvojena dva neustavna rješenja, zbog čega je Institut podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

Podsjećamo, IVP je podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nakon što je Ustavni sud Crne Gore donio Poslovnik u decembru 2015. koji nije u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.

Sudije Miodrag Iličković, Milorad Gogić i Mevlida Muratović glasali su protiv usvajanja Poslovnika, a za određena rješenja su smatrali da „nisu u duhu Ustava“.

Za usvajanje Poslovnika glasali su predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić i sudije Dragoljub Drašković, Hamdija Šarkinović i Budimir Šćepanović.

IVP je ukazao na dva neustavna, odnosno nezakonita rješenja u Poslovniku.

Prvim rješenjem „dopisan“ je četvrti osnov za izuzeće sudija, iako Zakon o Ustavnom sudu propisuje samo tri osnova za izuzeće sudija. Drugim neustavnim rješenjem „dopisano“ je da vijeće za ustavne žalbe ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, iako Ustav propisuje da vijeće mora da odluči jednoglasno, u punom sastavu.

Ustavni sud je usvojio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakašnjenja, sa rješenjima kojima je “dopisao” Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

 IVP smatra da do usvajanja neustavnih rješenja možda ne bi došlo da je Ustavni sud objavio nacrt Poslovnika i pružio priliku zainteresovanoj javnosti da uputi komentare i sugestije, što nije učinio.

IVP smatra ohrabrujućim što je dio sudija Ustavnog suda glasao protiv usvajanja Poslovnika i ukazao na rješenja koja treba drugačije normirati. Ustavni sud je doveo sebe u situaciju da će sada morati da odlučuje o ustavnosti i zakonitosti sopstvenog Poslovnika i da uklanja iz pravnog sistema sopstvena rješenja.

Institut za vladavinu prava se nada da će Ustavni sud zakazati sjednicu na kojoj će proglasiti neustavnim i nezakonitim odredbe Poslovnika na koje smo ukazali da su protivne Ustavu i zakonu i staviti ih van pravne snage. 

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ustavni sud onemogućio sebe da odlučuje o kršenju Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) ukazuje da je Ustavni sud donio Poslovnik kojim je propisao osnov za izuzeće sudija koji ne poznaju ni Ustav ni Zakon o Ustavnom sudu i time onemogućio sebe da odlučuje o ustavnosti sopstvenog Poslovnika, suprotno Ustavu Crne Gore, zbog čega je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti.

Podsjećamo, IVP je ranije podnio Inicijativu za ocjenu ustavnosti Poslovnika Ustavnog suda jer je Ustavni sud promijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i time prekršio Ustav.

IVP napominje da Zakon o Ustavnom sudu propisuje tri osnova za izuzeće sudija, a Ustavni sud je donio Poslovnik kojim je propisao i četvrti osnov.

Poslovnikom Ustavnog suda je, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu, propisano da će se sudija izuzeti iz odlučivanja i glasanja ako je “učestvovao u donošenju opšteg akta”, što bi u praksi značilo da se sve sudije moraju izuzeti iz ocjene ustavnosti Poslovnika, jer su učestvovale u njegovom donošenju.

Zakon o Ustavnom sudu predviđa da se sudija mora izuzeti ako je sam učesnik u postupku, ako mu je bliski srodnik učesnik u postupku ili ako je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku, što znači da nigdje nema osnova koji je Ustavni sud propisao Poslovnikom.

Ustavni sud je i u ovom slučaju Poslovnikom “dopisao” Ustav i Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

IVP podsjeća da je 14. juna podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti jer je Ustavni sud Poslovnikom promijenio nadležnost vijeća za odlučivanje o ustavnim žalbama propisavši da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, iako Ustav propisuje da vijeće mora da odluči jednoglasno, u punom sastavu.

Institut za vladavinu prava podnio je uz inicijativu za ocjenu ustavnosti i prijedlog za prioritetno razmatranje predmeta, kako bi Ustavni sud ukinuo nezakonit osnov za izuzeće, čime bi omogućio sebe da odlučuje i o drugoj inicijativi kojom je ukazano na promjenu Ustava aktom niže pravne snage.

Ustavni sud će odlučivati o sopstvenom kršenju Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti Poslovnika Ustavnog suda, koji je donio sam Ustavni sud, te će Ustavni sud biti sudija u svojoj stvari, jer je prvo donio Poslovnik, a sada treba da odluči da li je ustavan.

Podsjećamo, IVP je analizom došao do toga da je Ustavni sud donio Poslovnik kojim je izmijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i time prekršio Ustav, koji treba da štiti.

Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko- proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

IVP upozorava da kad sudija izvjestilac pripremi i predloži odluku Vijeću za odlučivanje po ustavnim žalbama, Vijeće o njoj mora da odluči, a da je sve suprotno tome suprotno i Ustavu.

                                             

IVP napominje da je svaka ustavna žalba donijeta od strane suda na ovakav način suprotna Ustavu, jer Vijeće nema pravo da ne pristupi glasanju, kako je to regulisao Poslovnik koji je sud donio.

Zabrinjavajuće je da je državi trebalo nekoliko godina da usvoji Amandmane na Ustav i regulisala postupanje po ustavnim žalbama, uz ogromne budžetske izdatke, da bi sada Ustavni sud tu svoju nadležnost promijenio podzakonskim aktom, suprotno Ustavu.

IVP je obavijestio Zaštititnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućka Bakovića i nada se da će reagovati na kršenje ljudskih prava građana i građanki Crne Gore.

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Ustavni sud krši Ustav

Institut za vladavinu prava (IVP) obavještava javnost da je Ustavni sud Crne Gore donio Poslovnik kojim je protivustavno promijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama, i time prekršio Ustav, koji treba da štiti.

Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko- proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši ustavnost.

Ustavni sud je donio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakašnjenja, pritom sa rješenjem koje je očigledno neustavno i koje uvodi arbitrarnost u odlučivanju, čime se krše prava građana Crne Gore.

IVP upozorava da kad sudija izvjestilac pripremi i predloži odluku Vijeću za odlučivanje po ustavnim žalbama, Vijeće o njoj mora da odluči, a da je sve suprotno tome suprotno i Ustavu.

IVP napominje da je svaka ustavna žalba donijeta od strane suda na ovakav način suprotna Ustavu, jer Vijeće nema pravo da ne pristupi glasanju, kako je to regulisao Poslovnik koji je sud donio.

Zabrinjavajuće je da je državi trebalo nekoliko godina da bi usvojila Amandmane na Ustav i regulisala postupanje po ustavnim žalbama, uz ogromne budžetske izdatke, da bi sada Ustavni sud tu svoju nadležnost promijenio podzakonskim aktom, suprotno Ustavu.

Institut za vladavinu prava je o ovom slučaju obavijestio Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića, kako bi reagovao u  skladu sa svojom nadležnošću. 

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Sudije i dalje nezaštićene

Institut za vladavinu prava (IVP) smatra da Ministarstvo pravde ne treba da prekine izvršenje kazne Batriću Đukoviću, koji je osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva sudije Milorije Đukić Pejović (41), jer se time šalje loša poruka društvu i povećava nezaštićenost sudija.

IVP je u potpunosti svjestan da se prema nijednom zatvoreniku ne smije dozvoliti nehumano postupanje i da mu mora biti pružena adekvatna zdravstvena zaštita, posebno kada je zdravlje ugroženo, kao što je slučaj sa osuđenikom Đukovićem.  

Međutim, Ombudsman je utvrdio da se ovom osuđenom licu u kontinuitetu pruža adekvatna zdravstvena zaštita, te da mu ljudska prava postupanjem zdravstvene službe ZIKS-a, nijesu povrijeđena.

IVP napominje da lice osuđeno za ubistvo sudije najmanje dva puta svakog dana obilazi medicinsko osoblje, a ljekar najmanje dva puta nedeljno, te da nema indikacija i nije mu preporučeno bolničko liječenje.

IVP podsjeća da ubistvom Milorije Đukić Pejović nije samo crnogorsko društvo ostalo bez vrsnog sudije, već i njeno dijete od 20 mjeseci bez majke.

IVP upozorava da iako su od ubistva sudije Đukić Pejović činjeni napori, bezbjednost sudija i zaposlenih u sudovima je i dalje na neadekvatnom nivou.

Zabrinjavajuće je da većina sudova danas ne posjeduje čak ni metal detektorska vrata.  

Prošlogodišnji napad na sudiju Mirjanu Vlahović u sred suđenja, ubistvo advokata Bjekovića 2012. kao i nedavni napadi na advokate i izvršitelje pokazuju da nosioci pravosudnih funkcija moraju da zaziru od nezadovoljnih građana.

IVP podsjeća da je npr. tek nedavno na ulazima Osnovnog suda u Podgorici, koji broji najviše sudija na nivou osnovnih sudova, postavljen video nadzor, a da rendgen aparat na glavnom ulazu tek treba da se kupi.

Uvažavajući ustavna ovlašćenja Zaštitnika i brigu za ljudska prava osuđenih lica, IVP smatra da bi prekid izvršenja kazne zatvora osuđenom za ubistvo sudije poslao lošu poruku društvu i ohrabrio nezadovoljne da se obračunavaju sa sudijama jer im se ne sviđa kako sude.

Napomena: Na stavove Udruženja sudija i Instituta za vladavinu prava reagovali su Akcija za ljudska prava i Juventas, čije saopštenje je dostupno na sledećem linku: http://www.hraction.org/?p=11005 

Profesori podržavaju jačanje discipline u školama

Institut za vladavinu prava (IVP) primio je veliki broj pisama podrške prosvjetnih radnika nakon što je pokrenuo inicijativu da se ocjena iz vladanja računa u opšti uspjeh učenika, kao odgovor na sve veći stepen neprimjerenog ponašanja u školama, koji nerijetko uključuje i nasilje.

IVP je uputio inicijativu za izmjenu obrazovnih zakona ministru prosvjete Predragu Boškoviću i članovima skupštinskog Odbora za prosvjetu, sa predlogom da se opšti uspjeh učenika ocjenjuje kao i do sada- na osnovu prosjeka ocjena iz svih nastavnih predmeta, plus ocjene iz vladanja.

Posebno ohrabruje činjenica da su Institutu pružili podršku profesori sa višedecenijskim stažom, među kojima su i oni koji su ranije učestvovali u izradi obrazovnih propisa, programa, strategija i akcionih planova.

Prema predlogu koji je IVP uputio nadležnima, ocjena iz vladanja do petog razreda osnovne škole bila bi opisna i ne bi uticala na opšti uspjeh učenika, dok bi ocjena iz vladanja bila brojčana i uticala bi na opšti uspjeh učenika od šestog do devetog razreda osnovne, kao i u svim razredima srednje škole.

IVP napominje da nastavnici ne prijavljuju nasilje jer se boje da će ih smatrati nesposobnima da uspostave disciplinu i vode čas, dok direktori ne prijavljuju slučajeve jer strahuju da će ugroziti ugled škole.

Loše ponašanje je postalo uobičajena smetnja prilikom održavanja nastave, sa kojim i profesori sa visokim stepenom autoriteta teško izlaze na kraj.

Sve više smo svjedoci da ne samo djeca, već i roditelji “jure” za ocjenama iz nastavnih predmeta, dok se zanemaruje pitanje vaspitanja, odnosno vladanja učenika.  Na taj način smo i došli u situaciju da se u školama javljaju slučajevi poput nedavnog kada je srednjoškolac izbo nožem svog druga (Srednja mješovita škola “Vuksan Đukić” u Mojkovcu) ili tzv. video seks skandal (Gimnazija “Slobodan Škerović” u Podgorici). Ovaj i slični slučajevi su poziv da se otvori pitanje discipline u školama i adekvatnog odgovora obrazovnog sistema.

IVP upozorava da postojeće vaspitne mjere (opomena, ukor) ne utiču na status učenika, pa tako učenik može da bude ocijenjen iz vladanja ocjenom nedovoljan (1) a da to nema nikakvog uticaja na njegov uspjeh, što ohrabruje učenike da nastave sa neprimjerenim ponašanjem.

Ovo nije samo problem koji stvara probleme profesorima, već i onim mirnim učenicima, koji su u školu došli kako bi učili. Nemirni učenici ističu sebe zanemarivanjem autoriteta i stvaranjem neugodnih situacija, korišćenjem mobilnih telefona, nenošenjem predmeta za rad i sličnim otporima.

Ova inicijativa je važna jer smo sada u situaciji da se zanemaruje vaspitna funkcija škole kao institucije društva, a dio nastavnog kadra se prije svega fokusira na segment obrazovanja. Dodatno, često se od strane profesora neadekvatno sankcioniše učenikovo neprihvatljivo ponašanje, na primjer, smanjenjem ocjene iz svog predmeta.

Stotine, pa i hiljade izostanaka, opravdanih i neopravdanih, koji se pojavljuju u pojedinim školama govore o tome da je pitanje discipline stavljeno u zapećak u odnosu na uspjeh učenika u nastavnim predmetima, što je rezultiralo da škole izgube vaspitnu funkciju, bez koje se ne može kvalitetno ostvariti ni obrazovna.

IVP napominje da bi uvođenjem uračunavanja ocjene iz vladanja u opšti uspjeh učenika došlo do toga da odjeljensko vijeće formira ocjenu iz vladanja na osnovu cjelokupnog učenikovog ponašanja, što bi uključilo i izrečene vaspitne mjere, broj neopravdanih izostanaka, itd.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ministarstvo prosvjete unaprijedilo 120 nastavnika

Institut za vladavinu prava (IVP) je sproveo analizu o unaprijeđenju nastavnika u viša zvanja u obrazovnom sistemu Crne Gore sa zaključkom da je neophodno transparentnije sprovoditi taj postupak i sa širim krugom predlagača.

Sistem viših zvanja predviđa četiri stepena u koja nastavnici mogu napredovati: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik- viši savjetnik i nastavnik- istraživač.

Dok je u 2015. Ministarstvo prosvjete unaprijedilo tek 17 nastavnika u viša zvanja, u 2016. je unaprijeđeno 120 nastavnika.

U 2016. u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori je unaprijeđeno 27 nastavnika, u osnovnim školama 52 nastavnika, a u srednjim stručnim školama i gimnazijama 41 nastavnik.

U 2016. u zvanje nastavnik- mentor unaprijeđeno je 65 nastavnika, u zvanje nastavnik- savjetnik 26 nastavnika, u zvanje nastavnik- viši savjetnik 23 nastavnika i u zvanje nastavnik- istraživač sedmoro nastavnika.

Najviše unaprijeđenih nastavnika u 2016. je sa teritorije opštine Nikšić, njih 28, odnosno 23% od ukupnog broja unaprijeđenih nastavnika.

Zabrinjavajuć je podatak da je sa teritorije Podgorice, koja broji najviše prosvjetnih radnika, unaprijeđeno tek šesnaestoro nastavnika, odnosno tek 13% od ukupnog broja unaprijeđenih.

U Cetinju je unaprijeđeno 16 nastavnika, u Baru 12, u Beranama 11, u Bijelom Polju 10, u Rožajama 5, u Tivtu 4, u Herceg Novom, Danilovgradu i Budvi po tri nastavnika, u Bijeloj, Mojkovcu i Ulcinju po 2 nastavnika, u Plavu, Plužinama i Kolašinu po jedan nastavnik.

IVP smatra da je neophodno proširiti krug onih koji mogu predlagati nastavnike u viša zvanja, pa pored nastavničkog i stručnog vijeća, direktora i nastavnika, da to mogu da budu savjet roditelja, profesionalna udruženja nastavnika, kao i njihovi aktivi. 

Dodjeljivanje viših zvanja nastavnicima ima za cilj da podstakne profesionalni razvoj nastavnika i da rad najboljih nastavnika bude prepoznat i priznat. Time se podstiče i unapređuje kvalitet vaspitno- obrazovnog rada u školskom sistemu.

Preporuka IVP-a je da je neophodno objaviti izvještaj sa pojedinačnim obrazloženjem za svakog nastavnika koji je unaprijeđen kako bi procedura unaprijeđenja bila transparentna a javnost bila sigurna da se unaprijeđenje vrši po unaprijed utvrđenim pravilima. 

Ocjena iz vladanja da ulazi u prosjek

Institut za vladavinu prava (IVP) uputio je ministru prosvjete Predragu Boškoviću i članovima skupštinskog Odbora za prosvjetu inicijativu za izmjenu obrazovnih zakona kako bi se i ocjena iz vladanja računala u opšti uspjeh učenika, kao odgovor na sve veći stepen neprimjerenog ponašanja u školama, koji nerijetko uključuje i nasilje.

Institut je predložio da se opšti uspjeh učenika ocjenjuje kao i do sada- na osnovu prosjeka ocjena iz svih nastavnih predmeta, plus ocjene iz vladanja.

IVP napominje da nastavnici ne prijavljuju nasilje jer se boje da će ih smatrati nesposobnima da uspostave disciplinu i vode čas, dok direktori ne prijavljuju slučajeve jer strahuju da će ugroziti ugled škole.

Prema predlogu IVP-a, ocjena iz vladanja do petog razreda osnovne škole bila bi opisna i ne bi uticala na opšti uspjeh učenika, dok bi ocjena iz vladanja bila brojčana i uticala bi na opšti uspjeh učenika od šestog do devetog razreda osnovne, kao i u svim razredima srednje škole.

Loše ponašanje je postalo uobičajena smetnja prilikom održavanja nastave, sa kojim i profesori sa visokim stepenom autoriteta teško izlaze na kraj.

Sve više smo svjedoci da ne samo djeca, već i roditelji “jure” za ocjenama iz nastavnih predmeta, dok se zanemaruje pitanje vaspitanja, odnosno vladanja učenika.  Na taj način smo i došli u situaciju da se u školama javljaju slučajevi poput nedavnog kada je srednjoškolac izbo nožem svog druga (Srednja mješovita škola “Vuksan Đukić” u Mojkovcu) ili tzv. video seks skandal (Gimnazija “Slobodan Škerović” u Podgorici). Ovaj i slični slučajevi su poziv da se otvori pitanje discipline u školama i adekvatnog odgovora obrazovnog sistema.

Čak i kada učenik ozbiljno ometa nastavu, profesori ne pokreću predviđene mehanizme kažnjavanja jer nemaju uspjeha u praksi, dok njih zatrpavaju izvještajima i ostalom birokratijom, a potom su najčešće na udaru nezadovoljnih roditelja.

Institut je svjestan da je kod problematičnog ponašanja učenika uvijek na prvom mjestu prevencija, rad sa učenikom i angažovanje stručnih lica, međutim, kad škola izrekne vaspitnu mjeru neophodno je da ona ima uticaja na učenika, što sada nije slučaj.

                                              

IVP upozorava da postojeće vaspitne mjere (opomena, ukor) ne utiču na status učenika, pa tako učenik može da bude ocijenjen iz vladanja ocjenom nedovoljan (1) a da to nema nikakvog uticaja na njegov uspjeh, što ohrabruje učenike da nastave sa neprimjerenim ponašanjem.

Profesori sve više troše energiju na smirivanje napetih situacija, umjesto na učenje i podsticanje učenika na sticanje novih znanja.

Ovo nije samo problem koji stvara probleme profesorima, već i onim mirnim učenicima, koji su u školu došli kako bi učili. Nemirni učenici ističu sebe zanemarivanjem autoriteta i stvaranjem neugodnih situacija, korišćenjem mobilnih telefona, nenošenjem predmeta za rad i sličnim otporima.

Ova inicijativa je važna jer smo sada u situaciji da se zanemaruje vaspitna funkcija škole kao institucije društva, a dio nastavnog kadra se prije svega fokusira na segment obrazovanja. Dodatno, često se od strane profesora neadekvatno sankcioniše učenikovo neprihvatljivo ponašanje, na primjer, smanjenjem ocjene iz svog predmeta.

Stotine, pa i hiljade izostanaka, opravdanih i neopravdanih, koji se pojavljuju u pojedinim školama govore o tome da je pitanje discipline stavljeno u zapećak u odnosu na uspjeh učenika u nastavnim predmetima, što je rezultiralo da škole izgube vaspitnu funkciju, bez koje se ne može kvalitetno ostvariti ni obrazovna.

IVP napominje da bi uvođenjem uračunavanja ocjene iz vladanja u opšti uspjeh učenika došlo do toga da odjeljensko vijeće formira ocjenu iz vladanja na osnovu cjelokupnog učenikovog ponašanja, što bi uključilo i izrečene vaspitne mjere, broj neopravdanih izostanaka, itd.

Danilo Ajković

Izvršni direktor