Bez Ljekarske komore nema kvalitetnog zdravstvenog sistema

Institut za vladavinu prava (IVP) pozdravlja izbor dr Aleksandra Mugoše za predsjednika Ljekarske komore Crne Gore i napore koje je Sindikat doktora medicine Crne Gore uložio da izbori budu održani u skladu sa zakonom.

Podsjećamo, Institut za vladavinu prava je u oktobru 2016. pružio podršku predsjednici Sindikata doktora medicine, dr Mileni Popović-Samardžić, kao i članovima Sindikata, u naporima koje preduzimaju kako bi izbori delegata za Skupštinu Ljekarske komore bili organizovani na zakonit način. 

Dosadašnji izbori u Ljekarskoj komori po pravilu su bili izvor zloupotreba. IVP podsjeća da su prethodnih godina delegate birali direktori zdravstvenih ustanova, te se takvi izbori ne mogu okarakterisati kao legitimni, a da su sada ljekari uspjeli da sami izaberu svoje predstavnike za izbornu Skupštinu.

IVP ukazuje da nadležni organi nisu pravovremeno reagovali kada je bilo konkretnih indicija da postoje zloupotrebe u radu Ljekarske komore, pa čak ni kada je Sindikat doktora medicine podnio krivične prijave Državnom tužilaštvu i ukazao na izvršena krivična djela.

Zadatak Ljekarske komore je da u narednom periodu radi na poboljšanju statusa ljekara, jer samo zadovoljan ljekar može da pruži dobru zdravstvenu uslugu.

IVP podsjeća da prema podacima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI) za 2016. godinu od Crne Gore samo Rumunija ima gori zdravstveni sistem u Evropi, a do pomaka ne može doći bez aktivnog učešća Ljekarske komore.

IVP poziva novo rukovodstvo Ljekarske komore da dosljedno sprovodi politiku kažnjavanja ljekara za nesavjesno liječenje, ljekarske greške i uzimanje mita.

Institut za vladavinu prava se nada da će novo rukovodstvo Ljekarske komore raditi u interesu ljekarske struke, te promovisati časne ljekare i konkretnim postupcima se distancirati od onih koji krše osnovne postulate svoje profesije.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Izlaganje poruzi sud ili tužilaštvo: Novo krivično djelo udar na slobodu govora

Institut za vladavinu prava (IVP) smatra da uvođenje novog krivičnog djela „Izlaganje poruzi sud ili državno tužilaštvo“ u krivični sistem Crne Gore predstavlja udar na slobodu izražavanja koja je garantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

IVP ovo navodi u mišljenju koje je dostavio Ministarstvu pravde u okviru javne rasprave povodom Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Izmjenama Krivičnog zakonika navodi se da „Ko javno izloži poruzi sud ili državno tužilaštvo, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci“, čime se ograničava sloboda izražavanja.

Postavlja se pitanje- šta će sud smatrati porugom i gdje je granica između kritike i poruge? Ovakva inkriminacija može ozbiljno ograničiti rad medija i civilnog sektora, ali i bilo koji način izražavanja, posebno satiru, koja može da vodi poruzi, te IVP smatra da ona ne smije predstavljati krivično djelo.

IVP podsjeća da su u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava, upotreba satire, pa i bezočne, kao i ideja koje mogu biti uvredljive, zaštićene kao dio slobode izražavanja uz uslov da nije riječ o govoru mržnje ili podsticanja na nasilje. 

IVP ukazuje da su predstavnici civilnog sektora organizovali performanse, koji bi da je postojalo ovo krivično djelo- bili izloženi krivičnom gonjenju. Primjera radi, od dana održavanja parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. povodom slučaja državnog udara svakodnevno su se mogle čuti kritike na račun Državnog tužilaštva. Da li su kritičari izložili tužilaštvo poruzi i da li ih treba krivično goniti? Takođe, u slučajevima korupcionaških afera, gdje su sklopljeni sporazumi o priznanju krivice sa niskim kaznama zatvora, svakodnevno su se mogle čuti kritike na račun tužilaštva, što nikako ne treba da bude osnov za krivično gonjenje kritičara, već podsticaj da tužilaštvo pruži odgovore i radi u službi građana.

IVP napominje da Ministarstvo pravde u obrazloženju zakona nije navelo zašto se odlučilo da uvede ovaj oblik inkriminacije, već samo da se “time obezbjeđuje krivično pravna zaštita sudstva i tužilaštva od izlaganja poruzi.”

Sud visoke instance u Parizu je u jednom slučaju satire naglasio značaj zaštite slobode govora u demokratskom društvu, kao i potrebu da se tolerišu mišljenja drugih – uključujući i mišljenja koja bi neko mogao protumačiti kao uvrjedljiva. Ovo sve daje jasne smjernice: demokratskim društvima je neophodno omogućiti da raspravljaju o aktuelnim temama i pitanjima koja se tiču svih nas, a mi moramo prihvatiti da neki od nas imaju jake stavove.

IVP smatra da se zaštita suda i tužilaštva može sprovesti i na druge načine, što prvenstveno uključuje njegovanje kulture javnog dijaloga.

IVP napominje da kritička rasprava, satira, humor i umjetničko izražavanje trebaju da uživaju veći nivo slobode govora, pa da i eventualno pretjerivanje ne bi trebalo biti cijenjeno kao krivično djelo.

IVP poziva Ministarstvo pravde da dodatno razmotri neophodnost uvođenja osnovnog oblika krivičnog djela Ometanje pravde- izlaganje poruzi sud ili državno tužilaštvo, te da pruži javnosti argumente za njegovo uvođenje u krivični sistem.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Izbor predsjednika Ustavnog suda nezakonit

Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je zahtjev za izdavanje naredbe za obustavu izbora predsjednika Ustavnog suda, koji je u toku, jer se sprovodi po nezakonitoj proceduri.

Pored zahtjeva za izdavanje naredbe za obustavu izbora, IVP je podnio Ustavnom sudu i inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti jer su sudije donijele Poslovnik kojim su postupak izbora predsjednika uredile suprotno Zakonu o Ustavnom sudu.

IVP podsjeća da je ovo treća neustavnost, odnosno nezakonitost koju su sudije napravile donošenjem Poslovnika Ustavnog suda, zbog čega je IVP pokrenuo dva postupka, a sada i treći.

Iako Zakon o Ustavnom sudu propisuje da se izbor predsjednika sprovodi u maksimum dva kruga glasanja, sudije su Poslovnikom uvele još dodatna tri kruga glasanja. Na ovaj način Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Zakon o Ustavnom sudu, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši Ustav i zakon.

Podsjetimo, IVP je još 5. januara apelovao da se procedura izbora predsjednika sprovede prije isteka mandata dosadašnje predsjednice Desanke Lopičić, što nije učinjeno, pa je sada na čelu Ustavnog suda Hamdija Šarkinović, kao najstariji sudija.

IVP napominje da je Ustavni sud 18. januara odgodio sjednicu koja je bila zakazana povodom izbora predsjednika, a da je narednu zakazao za petak, 3. februar 2017.

IVP apeluje na Hamdiju Šarkinovića, koji kao najstariji sudija predsjedava sudom do izbora predsjednika, da ne sprovodi postupak izbora po nezakonitoj proceduri.

Konačno, Institut za vladavinu prava poziva sudije Ustavnog suda da ne učestvuju u izboru predsjednika po nezakonitoj proceduri, koju su sami propisali, već da prvo ocijene zakonitost Poslovnika, kako bi predsjednik bio izabran po slovu Ustava i zakona.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Odgađanje izbora predsjednika urušava kredibilitet Ustavnog suda

Institut za vladavinu prava (IVP) ukazuje da dalje prolongiranje izbora predsjednika Ustavnog suda dovodi do urušavanja kredibiliteta te institucije, koja od 15. januara funkcioniše bez predsjednika.

IVP je još 5. januara apelovao da se procedura izbora predsjednika sprovede prije isteka mandata dosadašnje predsjednice Desanke Lopičić, što nije učinjeno, pa je sada na čelu Ustavnog suda Hamdija Šarkinović, kao najstariji sudija.

IVP ukazuje da su u ovu situaciju sudije same sebe dovele jer kada su usvajali Poslovnik u decembru 2015. nisu propisali rokove za izbor, odnosno kada se najkasnije mora otpočeti sa procedurom izbora, što je uobičajeno prilikom normiranja procedure izbora na određenu funkciju.

IVP napominje da se pred Ustavnim sudom nalaze važni predmeti koji se odnose na povredu ustavnih i konvencijskih prava građana Crne Gore, poput najnovijeg o smanjenju naknada majkama sa troje djece, i umjesto da se Ustavni sud time bavi, on još uvijek nije okončao ni proceduru izbora čelnika te institucije.

Podsjetimo, IVP je još ranije ukazao da prema Ustavu dosadašnja predsjednica Desanka Lopičić nema pravo na drugi mandat, odnosno da neko od preostalih šest sudija može biti predsjednik, i da je trebalo da o tome blagovremeno otpočnu konsultacije.

Institut za vladavinu prava poziva sudije Ustavnog suda da izaberu za predsjednika onog kandidata koji će kvalitetnom organizacijom poslova i blagovremenim rješavanjem predmeta obezbijediti zaštitu Ustava i građana Crne Gore.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ustavni sud od danas bez predsjednika

Kao što je Institut za vladavinu prava (IVP) 5. januara upozorio javnost, Ustavni sud Crne Gore od danas je bez predsjednika/ce, s obzirom na to da sudije Ustavnog suda nijesu pristupile izboru, a aktuelnoj predsjednici Desanki Lopičić je istekao mandat 15. januara.

IVP smatra zabrinjavajućim što sudije nijesu blagovremeno sprovele postupak izbora predsjednika/ce Ustavnog suda, s obzirom na to da se Ustavni sud suočava sa velikim brojem neriješenih predmeta.

Za vrijeme mandata predsjednice Lopičić, Ustavni sud je usvojio Poslovnik koji sadrži neustavna i nezakonita rješenja, zbog čega je IVP podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, o kojima još nije odlučeno.

Iako je Evropski sud za ljudska prava 3. novembra 2015. konstatovao da se ustavna žalba u Crnoj Gori u principu može smatrati djelotvornim pravnim sredstvom, Ustavni sud i dalje, po pravilu, neblagovremeno odlučuje o predmetima iz oblasti normativne kontrole (ocjena ustavnosti i zakonitosti opštih akata).

IVP podsjeća da je amandmanom XVI na Ustav Crne Gore propisano da sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine, te da isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika Ustavnog suda.

Ovo znači da aktuelna predsjednica Desanka Lopičić ne može po drugi put da bude izabrana za predsjednicu, već kandidati mogu biti ostale sudije tog suda: Mevlida Muratović, Miodrag Iličković, Hamdija Šarkinović, Dragoljub Drašković, Milorad Gogić i Budimir Šćepanović.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava                                                                                                             

Ustavni sud bez predsjednika, ako do 15. januara ne bude izabran novi

Institut za vladavinu prava (IVP) poziva Ustavni sud da pristupi izboru predsjednika/ce Ustavnog suda, jer aktuelnoj predsjednici Desanki Lopičić mandat ističe 15. januara 2017. odnosno za 10 dana, te može doći do toga da Ustavni sud funkcioniše bez predsjednika/ce suda.

IVP podsjeća da je amandmanom XVI na Ustav Crne Gore propisano da sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od tri godine, te da isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika Ustavnog suda.

Ovo znači da aktuelna predsjednica Desanka Lopičić ne može po drugi put da bude izabrana za predsjednicu, već kandidati mogu biti ostale sudije tog suda: Mevlida Muratović, Miodrag Iličković, Hamdija Šarkinović, Dragoljub Drašković, Milorad Gogić i Budimir Šćepanović.

IVP napominje da ni Zakon o Ustavnom sudu ni Poslovnik Ustavnog suda ne propisuju rokove za izbor predsjednika/ce Ustavnog suda, ali da su uprkos tome sudije Ustavnog suda morale blagovremeno da otpočnu proces izbora.

IVP smatra da, s obzirom da se Ustavni sud suočava s velikim brojem neriješenih predmeta- ustavnim žalbama i predmetima iz normativne kontrole (ocjena ustavnosti i zakonitosti) , nemarno je pristupiti izboru predsjednika/ce u poslednji čas.

Ukoliko funkcija predsjednika/ce Ustavnog suda ostane upražnjena, funkciju će vršiti zamjenik predsjednika/ce ili najstariji sudija.

Sjednicom Ustavnog suda na kojoj se bira predsjednik Ustavnog suda predsjedava najstariji sudija - Hamdija Šarkinović.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava