Ustavni sud će odlučivati o sopstvenom kršenju Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti Poslovnika Ustavnog suda, koji je donio sam Ustavni sud, te će Ustavni sud biti sudija u svojoj stvari, jer je prvo donio Poslovnik, a sada treba da odluči da li je ustavan.

Podsjećamo, IVP je analizom došao do toga da je Ustavni sud donio Poslovnik kojim je izmijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i time prekršio Ustav, koji treba da štiti.

Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko- proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

IVP upozorava da kad sudija izvjestilac pripremi i predloži odluku Vijeću za odlučivanje po ustavnim žalbama, Vijeće o njoj mora da odluči, a da je sve suprotno tome suprotno i Ustavu.

                                             

IVP napominje da je svaka ustavna žalba donijeta od strane suda na ovakav način suprotna Ustavu, jer Vijeće nema pravo da ne pristupi glasanju, kako je to regulisao Poslovnik koji je sud donio.

Zabrinjavajuće je da je državi trebalo nekoliko godina da usvoji Amandmane na Ustav i regulisala postupanje po ustavnim žalbama, uz ogromne budžetske izdatke, da bi sada Ustavni sud tu svoju nadležnost promijenio podzakonskim aktom, suprotno Ustavu.

IVP je obavijestio Zaštititnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućka Bakovića i nada se da će reagovati na kršenje ljudskih prava građana i građanki Crne Gore.

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Ustavni sud krši Ustav

Institut za vladavinu prava (IVP) obavještava javnost da je Ustavni sud Crne Gore donio Poslovnik kojim je protivustavno promijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama, i time prekršio Ustav, koji treba da štiti.

Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko- proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši ustavnost.

Ustavni sud je donio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakašnjenja, pritom sa rješenjem koje je očigledno neustavno i koje uvodi arbitrarnost u odlučivanju, čime se krše prava građana Crne Gore.

IVP upozorava da kad sudija izvjestilac pripremi i predloži odluku Vijeću za odlučivanje po ustavnim žalbama, Vijeće o njoj mora da odluči, a da je sve suprotno tome suprotno i Ustavu.

IVP napominje da je svaka ustavna žalba donijeta od strane suda na ovakav način suprotna Ustavu, jer Vijeće nema pravo da ne pristupi glasanju, kako je to regulisao Poslovnik koji je sud donio.

Zabrinjavajuće je da je državi trebalo nekoliko godina da bi usvojila Amandmane na Ustav i regulisala postupanje po ustavnim žalbama, uz ogromne budžetske izdatke, da bi sada Ustavni sud tu svoju nadležnost promijenio podzakonskim aktom, suprotno Ustavu.

Institut za vladavinu prava je o ovom slučaju obavijestio Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića, kako bi reagovao u  skladu sa svojom nadležnošću. 

Danilo Ajković

Izvršni direktor

Sudije i dalje nezaštićene

Institut za vladavinu prava (IVP) smatra da Ministarstvo pravde ne treba da prekine izvršenje kazne Batriću Đukoviću, koji je osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva sudije Milorije Đukić Pejović (41), jer se time šalje loša poruka društvu i povećava nezaštićenost sudija.

IVP je u potpunosti svjestan da se prema nijednom zatvoreniku ne smije dozvoliti nehumano postupanje i da mu mora biti pružena adekvatna zdravstvena zaštita, posebno kada je zdravlje ugroženo, kao što je slučaj sa osuđenikom Đukovićem.  

Međutim, Ombudsman je utvrdio da se ovom osuđenom licu u kontinuitetu pruža adekvatna zdravstvena zaštita, te da mu ljudska prava postupanjem zdravstvene službe ZIKS-a, nijesu povrijeđena.

IVP napominje da lice osuđeno za ubistvo sudije najmanje dva puta svakog dana obilazi medicinsko osoblje, a ljekar najmanje dva puta nedeljno, te da nema indikacija i nije mu preporučeno bolničko liječenje.

IVP podsjeća da ubistvom Milorije Đukić Pejović nije samo crnogorsko društvo ostalo bez vrsnog sudije, već i njeno dijete od 20 mjeseci bez majke.

IVP upozorava da iako su od ubistva sudije Đukić Pejović činjeni napori, bezbjednost sudija i zaposlenih u sudovima je i dalje na neadekvatnom nivou.

Zabrinjavajuće je da većina sudova danas ne posjeduje čak ni metal detektorska vrata.  

Prošlogodišnji napad na sudiju Mirjanu Vlahović u sred suđenja, ubistvo advokata Bjekovića 2012. kao i nedavni napadi na advokate i izvršitelje pokazuju da nosioci pravosudnih funkcija moraju da zaziru od nezadovoljnih građana.

IVP podsjeća da je npr. tek nedavno na ulazima Osnovnog suda u Podgorici, koji broji najviše sudija na nivou osnovnih sudova, postavljen video nadzor, a da rendgen aparat na glavnom ulazu tek treba da se kupi.

Uvažavajući ustavna ovlašćenja Zaštitnika i brigu za ljudska prava osuđenih lica, IVP smatra da bi prekid izvršenja kazne zatvora osuđenom za ubistvo sudije poslao lošu poruku društvu i ohrabrio nezadovoljne da se obračunavaju sa sudijama jer im se ne sviđa kako sude.

Napomena: Na stavove Udruženja sudija i Instituta za vladavinu prava reagovali su Akcija za ljudska prava i Juventas, čije saopštenje je dostupno na sledećem linku: http://www.hraction.org/?p=11005 

Profesori podržavaju jačanje discipline u školama

Institut za vladavinu prava (IVP) primio je veliki broj pisama podrške prosvjetnih radnika nakon što je pokrenuo inicijativu da se ocjena iz vladanja računa u opšti uspjeh učenika, kao odgovor na sve veći stepen neprimjerenog ponašanja u školama, koji nerijetko uključuje i nasilje.

IVP je uputio inicijativu za izmjenu obrazovnih zakona ministru prosvjete Predragu Boškoviću i članovima skupštinskog Odbora za prosvjetu, sa predlogom da se opšti uspjeh učenika ocjenjuje kao i do sada- na osnovu prosjeka ocjena iz svih nastavnih predmeta, plus ocjene iz vladanja.

Posebno ohrabruje činjenica da su Institutu pružili podršku profesori sa višedecenijskim stažom, među kojima su i oni koji su ranije učestvovali u izradi obrazovnih propisa, programa, strategija i akcionih planova.

Prema predlogu koji je IVP uputio nadležnima, ocjena iz vladanja do petog razreda osnovne škole bila bi opisna i ne bi uticala na opšti uspjeh učenika, dok bi ocjena iz vladanja bila brojčana i uticala bi na opšti uspjeh učenika od šestog do devetog razreda osnovne, kao i u svim razredima srednje škole.

IVP napominje da nastavnici ne prijavljuju nasilje jer se boje da će ih smatrati nesposobnima da uspostave disciplinu i vode čas, dok direktori ne prijavljuju slučajeve jer strahuju da će ugroziti ugled škole.

Loše ponašanje je postalo uobičajena smetnja prilikom održavanja nastave, sa kojim i profesori sa visokim stepenom autoriteta teško izlaze na kraj.

Sve više smo svjedoci da ne samo djeca, već i roditelji “jure” za ocjenama iz nastavnih predmeta, dok se zanemaruje pitanje vaspitanja, odnosno vladanja učenika.  Na taj način smo i došli u situaciju da se u školama javljaju slučajevi poput nedavnog kada je srednjoškolac izbo nožem svog druga (Srednja mješovita škola “Vuksan Đukić” u Mojkovcu) ili tzv. video seks skandal (Gimnazija “Slobodan Škerović” u Podgorici). Ovaj i slični slučajevi su poziv da se otvori pitanje discipline u školama i adekvatnog odgovora obrazovnog sistema.

IVP upozorava da postojeće vaspitne mjere (opomena, ukor) ne utiču na status učenika, pa tako učenik može da bude ocijenjen iz vladanja ocjenom nedovoljan (1) a da to nema nikakvog uticaja na njegov uspjeh, što ohrabruje učenike da nastave sa neprimjerenim ponašanjem.

Ovo nije samo problem koji stvara probleme profesorima, već i onim mirnim učenicima, koji su u školu došli kako bi učili. Nemirni učenici ističu sebe zanemarivanjem autoriteta i stvaranjem neugodnih situacija, korišćenjem mobilnih telefona, nenošenjem predmeta za rad i sličnim otporima.

Ova inicijativa je važna jer smo sada u situaciji da se zanemaruje vaspitna funkcija škole kao institucije društva, a dio nastavnog kadra se prije svega fokusira na segment obrazovanja. Dodatno, često se od strane profesora neadekvatno sankcioniše učenikovo neprihvatljivo ponašanje, na primjer, smanjenjem ocjene iz svog predmeta.

Stotine, pa i hiljade izostanaka, opravdanih i neopravdanih, koji se pojavljuju u pojedinim školama govore o tome da je pitanje discipline stavljeno u zapećak u odnosu na uspjeh učenika u nastavnim predmetima, što je rezultiralo da škole izgube vaspitnu funkciju, bez koje se ne može kvalitetno ostvariti ni obrazovna.

IVP napominje da bi uvođenjem uračunavanja ocjene iz vladanja u opšti uspjeh učenika došlo do toga da odjeljensko vijeće formira ocjenu iz vladanja na osnovu cjelokupnog učenikovog ponašanja, što bi uključilo i izrečene vaspitne mjere, broj neopravdanih izostanaka, itd.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ministarstvo prosvjete unaprijedilo 120 nastavnika

Institut za vladavinu prava (IVP) je sproveo analizu o unaprijeđenju nastavnika u viša zvanja u obrazovnom sistemu Crne Gore sa zaključkom da je neophodno transparentnije sprovoditi taj postupak i sa širim krugom predlagača.

Sistem viših zvanja predviđa četiri stepena u koja nastavnici mogu napredovati: nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik- viši savjetnik i nastavnik- istraživač.

Dok je u 2015. Ministarstvo prosvjete unaprijedilo tek 17 nastavnika u viša zvanja, u 2016. je unaprijeđeno 120 nastavnika.

U 2016. u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori je unaprijeđeno 27 nastavnika, u osnovnim školama 52 nastavnika, a u srednjim stručnim školama i gimnazijama 41 nastavnik.

U 2016. u zvanje nastavnik- mentor unaprijeđeno je 65 nastavnika, u zvanje nastavnik- savjetnik 26 nastavnika, u zvanje nastavnik- viši savjetnik 23 nastavnika i u zvanje nastavnik- istraživač sedmoro nastavnika.

Najviše unaprijeđenih nastavnika u 2016. je sa teritorije opštine Nikšić, njih 28, odnosno 23% od ukupnog broja unaprijeđenih nastavnika.

Zabrinjavajuć je podatak da je sa teritorije Podgorice, koja broji najviše prosvjetnih radnika, unaprijeđeno tek šesnaestoro nastavnika, odnosno tek 13% od ukupnog broja unaprijeđenih.

U Cetinju je unaprijeđeno 16 nastavnika, u Baru 12, u Beranama 11, u Bijelom Polju 10, u Rožajama 5, u Tivtu 4, u Herceg Novom, Danilovgradu i Budvi po tri nastavnika, u Bijeloj, Mojkovcu i Ulcinju po 2 nastavnika, u Plavu, Plužinama i Kolašinu po jedan nastavnik.

IVP smatra da je neophodno proširiti krug onih koji mogu predlagati nastavnike u viša zvanja, pa pored nastavničkog i stručnog vijeća, direktora i nastavnika, da to mogu da budu savjet roditelja, profesionalna udruženja nastavnika, kao i njihovi aktivi. 

Dodjeljivanje viših zvanja nastavnicima ima za cilj da podstakne profesionalni razvoj nastavnika i da rad najboljih nastavnika bude prepoznat i priznat. Time se podstiče i unapređuje kvalitet vaspitno- obrazovnog rada u školskom sistemu.

Preporuka IVP-a je da je neophodno objaviti izvještaj sa pojedinačnim obrazloženjem za svakog nastavnika koji je unaprijeđen kako bi procedura unaprijeđenja bila transparentna a javnost bila sigurna da se unaprijeđenje vrši po unaprijed utvrđenim pravilima.