Analiza: Vaspitači opterećeni, smanjiti broj djece po vaspitnim grupama

Analiza Instituta za vladavinu prava (IVP) o stanju u vrtićima za prethodnih šesnaest godina pokazuje da raste prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u državnim i privatnim vrtićima, zbog čega je neophodna izgradnja novih vrtića[1].

-          Broj djece po vaspitnoj grupi u državnim i privatnim vrtićima

Prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u državnim vrtićima u prethodnih šest godina je trideset, dok je prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u istom periodu u privatnim vrtićima deset.

Najmanji broj djece po vaspitnoj grupi je bio školske 2010/2011 i to u državnim 28, a u privatnim 6, a od tada je u porastu, dok je najveći bio prethodne školske 2015/2016 i to prosječno 32 djece u državnim, a 15 djece po vaspitnoj grupi u privatnim vrtićima.

U protekle tri školske godine najveći prosječan broj djece po vaspitnoj grupi je u podgoričkim državnim vrtićima i to čak 41, dok je 2011/2012 najveći broj bio u danilovgradskom državnom vrtiću i to čak 48.

-          Broj djece po polu u vrtićima

Za prethodnih šesnaest godina uvijek je bilo više upisanih dječaka nego djevojčica, u prosjeku oko sedam stotina više dječaka nego djevojčica po školskoj godini.

U prethodne dvije školske godine došlo je do primjetno većeg odstupanja u broju upisanih dječaka nego djevojčica u crnogorskim vrtićima.

Školske 2000/2001 bilo je 570 više upisanih dječaka nego djevojčica, dok je prethodne 2015/2016  bilo čak 1270 više upisanih dječaka nego djevojčica, što je i najveća razlika za prethodnih šesnaest godina. Najmanja razlika je bila školske 2005/2006 sa 298 više upisanih dječaka nego djevojčica.

-          Broj vaspitnih jedinica i djece u proteklih 16 godina

U proteklih šesnaest godina zabilježen je rast broja upisane djece u predškolskim vaspitnim jedinicama od 43,2%. Tako je školske 2000/2001 bilo 69 vaspitnih jedinica sa ukupno 11 846 djece, a prethodne 2015/2016 bilo je 122 vaspitne jedinice sa ukupno 16 972 djece. Najviše upisane djece u vrtićima je bilo školske 2014/2015 i to 17 091.

-          Opterećenost vaspitača

U Plavu i Gusinju je prethodne školske godine bila izuzetna opterećenost vaspitača u državnim vrtićima, pa su tako na jednog vaspitača u prosjeku išla 42 djeteta. U istom periodu u privatnim vrtićima u Kotoru u prosjeku su na jednog vaspitača išla 44 djeteta, što je i najveća zabilježena opterećenost.  I godinu ranije, školske 2014/15 su Plav i Gusinje, zajedno sa Podgoricom, ponijeli neslavnu titulu najveće opterećenosti vaspitača sa prosječno 21 djetetom po vaspitaču u državnim vrtićima. U istom periodu najveća opterećenost vaspitača u privatnim vrtićima je bila u Budvi sa prosječno 16 djece na jednog vaspitača.  Dvije godine ranije, 2013/14 i 2012/13 najveću opterećenost po vaspitaču su imali tivatski i podgorički državni vrtići, sa prosječno 22, odnosno 21 djetetom po vaspitaču.

-          Nalaz Ombudsmana

IVP podsjeća da je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, nakon pritužbi roditelja, u novembru 2015. utvrdio na licu mjesta nezadovoljavajuće uslove u JPU “Đina Vrbica” u Podgorici. Kontrolom je utvrđeno da ustanova nema adekvatne prostorne kapacitete, da nisu ispoštovani sanitarni standardi, da je opremljenost učionica na niskom nivou, da je nedovoljan broj vaspitača u odnosu na broj djece, da je upisan broj djece preko zakonski propisanog okvira, da veličina prostorija ne odgovara broju djece koja boravi u njima (75 djece na oko 35 metara kvadratnih u mlađoj vaspitnoj grupi). Nakon što je dao preporuke i ostavio rok od tri mjeseca za njihovo ispunjenje, Zaštitnik je u ponovnim posjetama konstatovao da je u JPU “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović” stanje nepromijenjeno.

IVP cijeni napore koje Ministarstvo prosvjete ulaže radi najavljene gradnje novih objekata u Pljevljima, Baru, Ulcinju i Podgorici. Takođe ohrabruje najavljena gradnja tri vrtića u Podgorici u naseljima Stari Aerodrom, Blok VI i Tuzi.

Institut za vladavinu prava (IVP) smatra da se moraju uložiti dodatni napori kako bi u novoj školskoj godini bilo omogućeno pravo svoj djeci ne samo na boravak u predškolskim ustanovama, već i uslovi za vaspitno obrazovni rad sa njima, što iziskuje zadovoljavajuće kapacitete i adekvatan broj vaspitača.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

---

[1] Podaci dobijeni od Zavoda za statistiku Crne Gore, Odsjek statistike, demografije, obrazovanja, kulture i pravosuđa   

Dio sudija glasao protiv usvajanja neustavnog Poslovnika Ustavnog suda

Institut za vladavinu prava (IVP) ukazuje da je protiv usvajanja Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore glasalo troje od ukupno sedam sudija tog suda, a kojim su usvojena dva neustavna rješenja, zbog čega je Institut podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.

Podsjećamo, IVP je podnio inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nakon što je Ustavni sud Crne Gore donio Poslovnik u decembru 2015. koji nije u skladu sa Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu.

Sudije Miodrag Iličković, Milorad Gogić i Mevlida Muratović glasali su protiv usvajanja Poslovnika, a za određena rješenja su smatrali da „nisu u duhu Ustava“.

Za usvajanje Poslovnika glasali su predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić i sudije Dragoljub Drašković, Hamdija Šarkinović i Budimir Šćepanović.

IVP je ukazao na dva neustavna, odnosno nezakonita rješenja u Poslovniku.

Prvim rješenjem „dopisan“ je četvrti osnov za izuzeće sudija, iako Zakon o Ustavnom sudu propisuje samo tri osnova za izuzeće sudija. Drugim neustavnim rješenjem „dopisano“ je da vijeće za ustavne žalbe ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, iako Ustav propisuje da vijeće mora da odluči jednoglasno, u punom sastavu.

Ustavni sud je usvojio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakašnjenja, sa rješenjima kojima je “dopisao” Ustav i Zakon o Ustavnom sudu, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

 IVP smatra da do usvajanja neustavnih rješenja možda ne bi došlo da je Ustavni sud objavio nacrt Poslovnika i pružio priliku zainteresovanoj javnosti da uputi komentare i sugestije, što nije učinio.

IVP smatra ohrabrujućim što je dio sudija Ustavnog suda glasao protiv usvajanja Poslovnika i ukazao na rješenja koja treba drugačije normirati. Ustavni sud je doveo sebe u situaciju da će sada morati da odlučuje o ustavnosti i zakonitosti sopstvenog Poslovnika i da uklanja iz pravnog sistema sopstvena rješenja.

Institut za vladavinu prava se nada da će Ustavni sud zakazati sjednicu na kojoj će proglasiti neustavnim i nezakonitim odredbe Poslovnika na koje smo ukazali da su protivne Ustavu i zakonu i staviti ih van pravne snage. 

Stručni tim Instituta za vladavinu prava

Ustavni sud onemogućio sebe da odlučuje o kršenju Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) ukazuje da je Ustavni sud donio Poslovnik kojim je propisao osnov za izuzeće sudija koji ne poznaju ni Ustav ni Zakon o Ustavnom sudu i time onemogućio sebe da odlučuje o ustavnosti sopstvenog Poslovnika, suprotno Ustavu Crne Gore, zbog čega je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti.

Podsjećamo, IVP je ranije podnio Inicijativu za ocjenu ustavnosti Poslovnika Ustavnog suda jer je Ustavni sud promijenio svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i time prekršio Ustav.

IVP napominje da Zakon o Ustavnom sudu propisuje tri osnova za izuzeće sudija, a Ustavni sud je donio Poslovnik kojim je propisao i četvrti osnov.

Poslovnikom Ustavnog suda je, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu, propisano da će se sudija izuzeti iz odlučivanja i glasanja ako je “učestvovao u donošenju opšteg akta”, što bi u praksi značilo da se sve sudije moraju izuzeti iz ocjene ustavnosti Poslovnika, jer su učestvovale u njegovom donošenju.

Zakon o Ustavnom sudu predviđa da se sudija mora izuzeti ako je sam učesnik u postupku, ako mu je bliski srodnik učesnik u postupku ili ako je učestvovao u odlučivanju u predmetu u sudskom ili upravnom postupku, što znači da nigdje nema osnova koji je Ustavni sud propisao Poslovnikom.

Ustavni sud je i u ovom slučaju Poslovnikom “dopisao” Ustav i Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

IVP podsjeća da je 14. juna podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti jer je Ustavni sud Poslovnikom promijenio nadležnost vijeća za odlučivanje o ustavnim žalbama propisavši da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, iako Ustav propisuje da vijeće mora da odluči jednoglasno, u punom sastavu.

Institut za vladavinu prava podnio je uz inicijativu za ocjenu ustavnosti i prijedlog za prioritetno razmatranje predmeta, kako bi Ustavni sud ukinuo nezakonit osnov za izuzeće, čime bi omogućio sebe da odlučuje i o drugoj inicijativi kojom je ukazano na promjenu Ustava aktom niže pravne snage.