Godina kršenja Ustava

Institut za vladavinu prava (IVP) podsjeća da je tačno prije godinu dana, 28. decembra 2015. Ustavni sud Crne Gore usvojio Poslovnik kojim je propisao rješenja koja su suprotna Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu, a da do danas nije odlučio po inicijativama za ocjenu ustavnosti tih rješenja koja je IVP podnio tom sudu.

IVP podsjeća da je Ustavni sud propisao dva rješenja koja su suprotna Ustavu Crne Gore: promijenio je svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i „dopisao“ još jedan osnov za izuzeće sudija, zbog čega je IVP u junu i julu ove godine podnio inicijative za ocjenu ustavnosti, po kojima Ustavni sud do danas nije donio rješenja o pokretanju postupka.

I

U prvom slučaju, Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko - proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana.

Ustavni sud je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto.

II

U drugom slučaju, Zakon o Ustavnom sudu propisuje tri osnova za izuzeće sudija, a Ustavni sud je donio Poslovnik kojim je propisao i četvrti osnov.

Poslovnikom Ustavnog suda je, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu, propisano da će se sudija izuzeti iz odlučivanja i glasanja ako je “učestvovao u donošenju opšteg akta”, što bi u praksi značilo da se sve sudije moraju izuzeti iz ocjene ustavnosti Poslovnika jer su učestvovale u njegovom donošenju, čime su sudije onemogućile sebe da odlučuju o ustavnosti sopstvenog Poslovnika.

Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.

Institut za vladavinu prava poziva Ustavni sud da bez odlaganja donese rješenja o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i proglasi neustavnim rješenja iz Poslovnika Ustavnog suda koja je sam usvojio.

Stručni tim Instituta za vladavinu prava