Apel šest nevladinih organizacija Ustavnom sudu Crne Gore

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građanske slobode, Evropska asocijacija za pravo i finansije, Institut alternativa, Institut za vladavinu prava i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, uputile su 5. februara otvoreno pismo sudijama Ustavnog suda Crne Gore povodom izbora sudije Desanke Lopičić za ,,predsjedavajuću sudiju”.

U pismu je istaknuto da je izbor ,,predsjedavajućeg sudije” protivan Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore i apelovano da se sporna odluka stavi van snage, da funkciju predsjednika Ustavnog suda počne da obavlja najstariji sudija Hamdija Šarkinović i da on odmah ponovi postupak izbora predsjednika Ustavnog suda, da bi se tako zaštile ustavnost i zakonitost i omogućilo ostvarivanje načela vladavine prava.

Osnovni razlog za protest je to što je članom 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu propisano da u slučaju prestanka funkcije predsjednika Ustavnog suda, do izbora novog, funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši njegov zamjenik, “a ako nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija”, pa je za zakoniti kontinuitet rada Ustavnog suda trebalo samo postupiti u skladu s tim i imenovati najstarijeg sudiju Hamdiju Šarkinovića da vrši dužnost predsjednika Ustavnog suda, jer, iz nepoznatih razloga, zamjenik dosadašnjeg predsjednika Dragoljuba Draškovića nikada nije izabran. Prema tome, zakonodavac se potrudio da na svaki način obezbijedi kontinuitet rukovođenja Ustavnim sudom kada iz bilo kog razloga dođe do prestanka funkcije predsjednika, tako što je čak pretpostavio i situaciju, u kojoj se Ustavni sud sada našao, da nema ni zamjenika predsjednika. U takvoj situaciji, zakonodavac nije napisao da sudije treba da izaberu “predsjedavajućeg sudiju”, kao što je većina sudija neovlašćeno odlučila da uradi, već da najstariji sudija vrši tu funkciju do izbora novog predsjednika.

Istaknuto je i da posebno za izbor sudije Desanke Lopičić za „predsjedavajućeg sudiju”, sa „svim pravima i obavezama predsjednika Ustavnog suda” postoji ustavna zabrana, jer je sudija Lopičić već jednom birana za predsjednicu Ustavnog suda.

Takođe, analogija s izborom predsjedavajućeg sudije tokom 1996. godine kada nije bio izabran predsjednik Ustavnog suda Crne Gore u ovom slučaju nije primjerena, jer su tada važili drugi propisi, predsjednika Ustavnog suda je birala Skupština, sada ga biraju sudije Ustavnog suda, i tada nije bila na snazi odredba nalik na član 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, koja je propisivala ko vrši funkciju predsjednika u slučaju da njemu prestane funkcija. Takođe, nije primjerena ni analogija s izborom predsjedavajućeg sudije u Hrvatskoj 2007. godine, jer se radi o pravnom sistemu druge države, koji nije imao odredbu kao član 22 stav 4 Zakona o Ustavnom sudu, i čiji je Ustavni sud tada radio u vrlo specifičnim uslovima bez punog broja sudija, dok u Crnoj Gori Ustavni sud djeluje u punom kapacitetu.

Posebno je naglašeno da je Grupa država protiv korupcije (Groupe d’Etats contre la corruption – GRECO) Savjeta Evrope preporučila Crnoj Gori da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu i da je nedavno u tom smislu kritikovala treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, kao i izbor predsjednika sudova koji su birani najmanje tri puta na iste funkcije. Sada je i u slučaju izbora Desanke Lopičić da obavlja funkciju predsjednika Ustavnog suda do kraja godine, a moguće i duže, dok se novi predsjednik ne izabere, iako je ona već u jednom mandatu obavljala istu funkciju, prekršena Ustavna zabrana, a nisu poštovane ni preporuke GRECO, čiji je cilj sprječavanje korupcije.

U pismu je upozoreno da izbjegavanje primjene zakona Crne Gore pozivanjem na sopstvenu i inostranu praksu, predstavlja put u proizvoljnost i arbitrernost, od čega upravo Ustavni sud treba da pruža zaštitu, i zaključeno da Ustavni sud ne smije sebi dopustiti izbor “predsjedavajućeg sudije”, jer time ne samo da sebe kompromituje i ugrožava javno povjerenje, već ozbiljno dovodi u pitanje i sposobnost države da obezbijedi vladavinu prava.

IVP podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog izbora sutkinje Lopičić na nepostojeću funkciju

Institut za vladavinu prava (IVP) podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv grupe NN sudija Ustavnog suda koje su izabrale sutkinju Desanku Lopičić na nepostojeću funkciju predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda.

Ustav Crne Gore, Zakon o Ustavnom sudu i Poslovnik Ustavnog suda ne poznaju funkciju “predsjedavajućeg sudije” te postoji sumnja da je grupa sudija, prekoračenjem granica službenih ovlašćenja, izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Pozivamo glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da pribavi zapisnik sa sjednice i sasluša sve sudije, kako bi utvrdio odlučujuće činjenice.

Kako se sudije Ustavnog suda biraju iz reda istaknutih pravnika, a osnovna dužnost sudija Ustavnog suda je zaštita ustavnosti i zakonitosti, jasno je da je grupa sudija prilikom izbora sutkinje Lopičić znala da ne postoji funkcija “predsjedavajućeg sudije” u pravnom sistemu Crne Gore, što znači da su postupale umišljajno prilikom izbora sutkinje Lopičić na tu nepostojeću funkciju, a kojom su joj omogućili da vrši ovlašćenja predsjednika suda.

Ukoliko Specijalno državno tužilaštvo bez odlaganja ne preduzme radnje iz svoje nadležnosti u vezi sa ovim slučajem, svako može prekoračenjem granica službenih ovlašćenja da vrši funkciju koja ne postoji, te time onemogući zakonit rad državnog organa.

Način na koji je Ustavni sud obrazložio izbor sutkinje Lopičić na nepostojeću funkciju sa ovlašćenjima predsjednika suda predstavlja zastiđe za tu instituciju.

Naime, Ustavni sud se u svojoj odluci poziva na norme koje se uopšte ne odnose na postupak izbora predsjednika suda, sve kako bi prikrili bezakonje koje su sproveli.

Grupa sudija Ustavnog suda ide dotle da navodi da funkcija zamjenika ‘nije zaživjela u dosadašnjem radu Ustavnog suda’, kao da se radi o kakvom eksperimentu, a ne njihovom profesionalnom neuspjehu da među sobom izaberu zamjenika predsjednika. Dalje se nastavlja sa time da nijednog sudiju godine ne kvalifikuju da rukovodi Ustavnom sudom, ako ga druge sudije nisu izabrale, čime manipulativno, a neuspješno, tumače vrlo jednostavnu zakonsku normu.

Svakome ko bi uporedio tekst zakona i obrazloženje izbora sutkinje Lopičić a koje potpisuje najstariji sudija Hamdija Šarkinović, koji je predsjedavao izbornom sjednicom, bilo bi jasno da u Ustavnom sudu više ne stanuje pravo.

                                                         

Obrazloženje o izboru sutkinje Lopičić za predsjedavajućeg sudiju sa ovlašćenjima predsjednika suda ostaće kao trajna sramota za tu instituciju, koja bi morala biti bastion prava i zaštitnik Ustava Crne Gore.

Zaključujemo da je zbog ovakvog postupanja većine u Ustavnom sudu, od suda koji bi morao da štiti ustavnost i zakonitost ostala samo sjenka.

Medijski tim IVP-a