Vlada: Smanjenje naknada za majke nije neustavno (OBRAZLOŽENJE)

Vlada Crne Gore, na zahtjev Ustavnog suda, na sjednici od 10. marta 2017. usvojila je mišljenje na prijedlog za ocjenu ustavnosti/inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 176b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Službeni list CG“, br. 27/13, 1/15, 42/15, 47/15, 56/16, 66/16 i 1/17), koje je uputila Ustavnom sudu, a koju su podnijeli:

- ovlašćeni predlagači, poslanici Demokratske Crne Gore: Popović Zdenka, Minić Valentina, Bogdanović Boris, Šaranović Danilo i Kolić Dženan;

- Unija slobodnih sindikata Crne Gore;

- Milan Doderović, iz Podgorice;

- grupa građanki: Vera Bulatović, Mirjana Jančovska, Maja Vukićević, Jelena Kljajević, Bosiljka Ražnjatović, Slavica Pajović, Ana Banašević, Gorica Braunović, Tamara Ćalasan, Danijela Mandić, Branka Marković, Lidija Vasović i Anđela Đuretić.

U odnosu na podneseni prijedlog za ocjenu ustavnosti (poslanici Demokratske Crne Gore) i u odnosu na inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti (Unija slobodnih sindikata i grupe građana), Vlada Crne Gore je usvojila mišljenje koje glasi:

Smatramo da osporena odredba Zakona nije nesaglasna sa Ustavom Crne Gore. 

Naime, Ustavom Crne Gore, se ne jemče, niti utvrđuju vrste prava iz socijalne i dječje zaštite, uslovi koje neko lice treba da ispunjava da bi ostvarilo prava iz socijalne i dječje zaštite, uslovi pod kojima se stiče pravo, način utvrđivanja visine prava, njihovo uvećanje ili umanjenje, uslovi pod kojima prestaje, kao ni druga pitanja koja se tiču ostvarivanja prava. 

Prava iz socijalne i dječje zaštite predstavljaju materijalna davanja i usluge, čiju vrstu i visinu država opredjeljuje Zakonom iz javnih prihoda, prema mogućnostima. To nadalje znači da država može mijenjati vrstu, oblike i visinu materijalnih davanja. Upravo zato ne može se dovesti u pitanje osporena odredba sa aspekta ustavnog načela zabrane retroaktivnosti. 

Osim toga, osporenim odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ustanovljena mjera ima za posljedicu uštedu finansijskih sredstava čime se, u javnom interesu, doprinosi makroekonomskoj stabilnosti i omogućava finansiranje drugih nadležnosti dražave koje su od opšteg interesa za sve građane, uključujući i korisnike naknada po osnovu rođenja troje ili više djece, posebno za socijalno najugroženije. Obzirom na navedeno u konkretnom slučaju, postojao je legitimni cilj da se osporenim odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti smanji naknada po osnovu rođenje troje ili više djece. 

Imajući u vidu iznijeto, predlažemo da Ustavni sud Crne Gore, donese rješenje kojim se ne prihvata Predlog podnijet od ......... za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 176b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Službeni list CG“, br. 27/13, 1/15, 42/15, 47/15, 56/16, 66/16 i 1/17).