Institut za
vladavinu prava (IVP) podsjeća da je tačno prije godinu dana, 28. decembra
2015. Ustavni sud Crne Gore usvojio Poslovnik kojim je propisao rješenja koja
su suprotna Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu, a da do danas nije odlučio po
inicijativama za ocjenu ustavnosti tih rješenja koja je IVP podnio tom sudu.
IVP
podsjeća da je Ustavni sud propisao dva rješenja koja su suprotna Ustavu Crne
Gore: promijenio je svoju nadležnost za odlučivanje o ustavnim žalbama i
„dopisao“ još jedan osnov za izuzeće sudija, zbog čega je IVP u junu i julu ove
godine podnio inicijative za ocjenu ustavnosti, po kojima Ustavni sud do danas
nije donio rješenja o pokretanju postupka.
I
U
prvom slučaju, Amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu
2013. jasno je propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom
vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se
predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih
sudija.
Međutim,
suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko - proceduralne
sadržine, i propisao da Vijeće ni ne
mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi
predmet na sjednicu svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za
zaštitu prava i sloboda građana.
Ustavni sud
je Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine
prava i jedinstva pravnog poretka.
Ustavni sud
je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno.
Tako je
2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio
da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug
glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca jer je Ustav propisao samo dva
kruga, da bi sada i sam učinio isto.
II
U
drugom slučaju, Zakon o Ustavnom sudu propisuje tri osnova za izuzeće sudija, a
Ustavni sud je donio Poslovnik kojim je propisao i četvrti osnov.
Poslovnikom
Ustavnog suda je, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu, propisano da će se sudija
izuzeti iz odlučivanja i glasanja ako je “učestvovao u donošenju opšteg akta”,
što bi u praksi značilo da se sve sudije moraju izuzeti iz ocjene ustavnosti
Poslovnika jer su učestvovale u njegovom donošenju, čime su sudije onemogućile
sebe da odlučuju o ustavnosti sopstvenog Poslovnika.
Kako je
jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće
je da upravo Ustavni sud krši Ustav i Zakon o Ustavnom sudu.
Institut za
vladavinu prava poziva Ustavni sud da bez odlaganja donese rješenja o
pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i proglasi neustavnim
rješenja iz Poslovnika Ustavnog suda koja je sam usvojio.
Stručni tim Instituta za vladavinu prava